Program za sport

PROGRAM ZA SPORT

Agrameri – nezavisna lista

SAŽETAK

  • Temeljna odrednica našeg budućeg djelovanja su ljudi i djeca
  • Besplatni sport za djecu predškolske i školske dobi
  • Reforma sporta u cjelini kroz ulaganje u povećanje plaća trenerima, ulaganja u opremu i obnova sportskih borilišta i izgradnja novih
  • Povećanje izdvajanja za sport u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji od 35%

Prioriteti u idućem mandatu

  1. U prvih šest mjeseci mandata napravit ćemo preustroj Ureda za sport i mlade, Savez sportova Grada Zagreba i Ustanove Upravljanje sportskim objektima
  2. Izjednačiti kriterije u rangu natjecanja klubova kroz javne potrebe
  3. Osnivanje odjela pri Gradskom uredu za sport i mlade za povlačenje novaca za sport iz EU fondova
  4. Stipendiranje najboljih sportaša (Pravilnik o kategorizaciji)
  5. Promocija sporta kao prvog izbora djece predškolske i školske dobi – besplatni sport za djecu predškolske i školske dobi (izdavanje vaučera za bavljenje sportom)
  6. Razdvajanje profesionalnih klubova od neprofesionalnih (veća potpora neprofesionalnim klubovima koji čine bazu svih sportova Grada Zagreba)
  7. Poticanje školovanja, kvalifikacija sportaša, osiguranje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za vrhunske sportaše

Obrazloženje:

  • Vrhunski sport: predstavlja Republiku hrvatsku i Grad Zagreb kao turistički i sportski poželjnu destinaciju, a nekolicina klubova koji djeluju u gradu Zagrebu predstavljaju dugogodišnji brend sportske tradicije u europskim i svjetskim relacijama i mjerilima. Trenutno stanje u nekima od njih dovodi u pitanje daljnji rad i opstanak istih iz razloga što se nalaze u teškom materijalnom stanju, a glavni razlog je nepostojanje jasnog i transparentnog odnosa nadležnih ureda u Gradu i svakako krovne gradske institucije za sport – SSGZ. Iako Grad ulaže velika financijska sredstva u sport (preko 330 milijuna kuna godišnje) većina klubova živi na rubu egzistencije, a često iz istog razloga i na rubu zakonitosti.

Rješenje se nazire u povjeravanju vođenja SSZG i klubova osobama iz sportske struke te sinergiji sportskih djelatnika i vrhunskih ekonomskih stručnjaka.

  • Sportska rekreacija: Dostignimo Europu, približimo se sadašnjih 7 – 10 % aktivno uključenih građana Hrvatske u rekreativne aktivnosti, Europskim standardima, koji se kreću od 13 – 70 % aktivnih sudionika u odnosu na broj stanovnika.

Sportska rekreacija je usmjerena na promicanje i poticanje sportske aktivnosti svih građana, njezin glavni cilj je djelovanje na zdravlje i to na sve njegove aspekte, imajući u vidu opće trendove u svijetu, koji sve više ističu rekreaciju kao civilizacijsku potrebu. Programi moraju biti usmjereni na obuhvaćanje svih dobnih skupina od predškolske dobi do ljudi starije životne dobi i invalida.

Predloženi programi provodit će se stručno, a utjecati će na zdravlje i njegovo očuvanje, na socijalizaciju pojedinih dobnih kategorija, na tjelesni i psihički status čovjeka.

Za sve to napraviti treba prije svega povući određene korake i to redom:

  • Omogućiti društvima za sportsku rekreaciju više slobodnih termina, adaptirati postojeće sportske objekte, maksimalizirati njihove iskoristivosti, vratiti sport vikendom u škole uz stručni nadzor čime bi se osiguralo dodatnih stotinjak radnih mjesta.
  • Osigurati potrebna sredstva u proračunu Grada koja će se strogo namjenski trošiti.
  • Planirati projekte u suradnji sa Kineziološkim fakultetom koji će dati smjernice i učvrstiti temelje sporta i sportske rekreacije građana grada Zagreba.
  • Sportski objekti: objekti su objedinjeni u jednu Ustanovu koja upravlja sa 34 različita objekta dislocirana po gradu Zagrebu, s time da je starost objekata u prosjeku preko 25 godina. Velika većina sportskih objekata u jadnom je i zapuštenom stanju gdje je često ugrožena i sama sigurnost korisnika te je potrebno izvršiti značajna ulaganja da bi se poboljšala kvaliteta usluge.

Krovna organizacija Savez sportova Grada Zagreba neracionalno je postavljena i ponaša se kao da su klubovi osnovani radi nje, a ne obrnuto te često postaje svrha samoj sebi uz iznadprosječno dobre uvjete rada u odnosu na sportske klubove.

Uz sve navedeno nameće se jasan zaključak: trenutno stanje kao i gospodarenje sportskim objektima u vlasništvu grada Zagreba je nedovoljno stručno i kvalitetno te svakako ne pridonosi boljem sveukupnom položaju sporta i samih sportaša u raznim granama sporta. Ozbiljno treba razmotriti i mogućnost korištenja financijskih sredstava Europske unije kroz projekte koji se nude (a trenutno se ne koriste dovoljno).