Gospodarstvo i poduzetništvo

PROGRAM ZA GOSPODARSTVO I PODUZETNIŠTVO

Agrameri – Nezavisna lista

SAŽETAK

Agrameri – nezavisna lista se zalažu za:

  1. Reformu javne nabave i javnih natječaja u gradu Zagrebu
  2. Kategorizaciju radnih mjesta u gradskim poduzećima
  3. Stavljanje u funkciju svih gradskih prostora
  4. Istraživanje i razvoj uz zdravstveni, sportski i poduzetnički turizam
  5. Smanjenje prireza
  6. Osnivanje gradskog poduzeća za građevinske radove i beskamatno kreditiranje 20% sredstava

Obrazloženje

  1. Reforma javne nabave i javnih natječaja u gradu Zagrebu: Javna nabava i javni natječaji vrlo su dobro zamišljeni. Između ostaloga oni su antikorupcijska i antiklijentelistička mjera, međutim, ono što se vjerovatno nije moglo predvidjeti je potpuni izostanak odgovornosti za loše obavljene ili neobavljene poslove te višestruko preplaćivanje roba i izvedenih radova. Iz tog razloga se vrlo često događa da se kroz javnu nabavu određeni proizvod plati po 20 ili 30 puta većoj cijeni od tržišne umjesto po veleprodajnoj, a razlozi su realno nepoznati. Kad bi se takvo preplaćivanje u velikim postotcima zaustavilo, posljedica bi bila enormna proračunska ušteda za Grad Zagreb, odnosno otvaranje velikog prostora za dodatna ulaganja.
  1. Kategorizacija radnih mjesta u gradskim poduzećima: zbog velikog broja radnih mjesta u gradskim poduzećima, uz političku povezanost kod vođenja istih, vrlo je teško stvoriti i održavati pravedne radne organizacije sa djelatnicima koja radna mjesta popunjavaju prema zaslugama, što u konačnici dovodi i do veće plaće. Zbog toga je potrebno u svim gradskim poduzećima provesti sustav koji će osim osnovice za izračun plaće, sadržavati više koeficijenata za isto radno mjesto, a dodjeljivat će se isključivo sukladno stupnju završene stručne spreme (npr. SSS sa 1,6 koeficijentom radnog mjesta, VŠS sa 1,8 ili VSS sa 2,0). Radno mjesto administrativnog tajnika/ce tako će nekome sa VSS biti plaćeno više nego isto radno mjesto nekome sa SSS. Na prvu zvuči nepravedno jer osobe obavljaju isti posao, međutim nitko ne obavlja isti posao jednako, a ovo bi bio sustav koji bi automatizmom stimulirao obrazovanje, smanjivao nepotizam i stvarao bolju radnu atmosferu. U slučajevima izvršnog rada moglo bi se dogoditi da radnik sa VSS ima veću plaću nego voditelj (smjene) sa SSS. Važno je napomenuti i da bi stimulacijom obrazovanja gradska poduzeća imala veći postotak radnika koji bi bili bolje osposobljeni za svoj posao te stekli nove navike u ophođenju sa korisnicima i radnom okruženju.
  1. Stavljanje u fukciju svih gradskih prostora: puno gradskih stanova i poslovnih prostora u gradu Zagrebu je prazno. Propadaju zbog nekorištenja i neodržavanja, što u konačnici dovodi do velikih adaptacijskih i troškova saniranja. S obzirom na situaciju sa pandemijom koja je jako pogodila poduzetnike,a ponajviše ugostitelje, bilo bi racionalno da se tim poduzetnicima na određeni period besplatno (uz plaćanje komunalija) ponude gradski poslovni prostori (i stanovi) kao kompenzacija za to što već mjesecima nisu u mogućnosti raditi ili rade sa jako smanjenim kapacitetima, što kao posljedicu ima drastičan pad prihoda. Korist bi bila i za grad, zato jer bi prostori bili čišćeni, održavani i u funkciji te bi ih posljedično nakon isteka ugovorenog perioda mogli puno lakše i jednostavnije plasirati na tržište, odnosno produžiti postojeće ugovore pod novim uvjetima.
  1. Istraživanje i razvoj uz zdravstveni, sportski i poduzetnički turizam: ulaganje u istraživanje i razvoj s vremenom bi pozicioniralo Zagreb kao poželjnu destinaciju za rad i turizam iz područja interesa. Bilo da se radi o sportu, zdravstvu, ICT industriji ili nekim drugim poduzetničkim granama, Zagreb ima sve preduvjete da se bazira na turizmu koji nije kulturne prirode. Pojavom pandemije, kulturni turizam je kao svjetski najrasprostranjeniji, naglo doživio ogroman pad i veliko je pitanje kako će se oporavljati sljedećih godina te da li će ikada više dosegnuti razine kao što je to bio slučaj prije pandemije. Osim toga, čak i da se pandemija nije pojavila, veliko je pitanje kada bi Grad Zagreb doživio turistički vrhunac i koliko bi on trajao. Poznato je i da je turizam trendovskog karaktera i padom popularnosti određenog mjesta, padaju i brojevi posjećenosti, pa je i iz tog razloga potrebno na novi i drugačiji način privlačiti potencijalne posjetitelje.
  1. Smanjenje prireza: Racionalizacijom potrošnje novaca iz gradskog proračuna, Zagreb bi svoje građane mogao potpuno rasteretiti plaćanja prireza. U današnje vrijeme, kad je tržište rada vrlo nesigurno, svako rasterećenje je izrazito bitno. Trenutno se u Zagrebu plaća 18% prireza, a minimalni plan je smanjiti ga na 15%, optimalni na 12%, a optimistični na 6%.
  1. Osnivanje gradskog poduzeća za građevinske radove: potresi u Zagrebu i okolici učinili su veliku štetu u gradu, a posebno se to odnosi na stare građevine u centru te područja u blizini epicentra u Markuševcu. Kako bi što brže i financijski povoljnije sanirali štetu, potrebno je osnovati poduzeće za građevinske radove koje će izgraditi dio novih objekata po povoljnijoj cijeni od tržišne, a po uzoru na POS stanogradnju. Brza i kvalitetna sanacija doprinijet će i zaštiti građana od opasnosti koje sa sobom donose neupotrebljivi ili poluupotrebljivi objekti.

Uz navedeno, Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom predvidio je da financiranje obnove, odnosno provedbe Zakona, sa 60% sredstava osigura Republika Hrvatska, s 20% Grad Zagreb te s 20% vlasnici, odnosno suvlasnici nekretnina (za ostale dijelove nekretnina omjer je 40% RH, 10% Grad Zagreb, 50% vlasnici/suvlasnici). Zbog krize izazvane koronavirusom i težeg financijskog i socijalnog statusa građana potrebno je omogućiti da Grad Zagreb beskamatno kreditira 20% sredstava koje trebaju podmiriti vlasnici/suvlasnici (50% za ostale dijelove nekretnina), a povrat bi se ostvarivao putem povećanja komunalne naknade (kreditiranje vezano za nekretninu, a ne za vlasnika). Na taj način bi se ubrzao proces obnove, a građani ne bi ulazili u kreditna zaduženja/opterećenja.

OBRAZOVANJE I PODUZETNIŠTVO

Vanjsko mentorstvo uz zapošljavanje: iako učenički i studentski ugovori i radna mjesta već postoje, u Zagrebu je praksa takva da se njima nude poslovi koji nisu zahtjevnog karaktera, ali ih ipak treba obaviti te poslodavci samo iskorištavaju benefite koje dobiju za takvu vrstu angažmana (ugovor o djelu). Uvođenjem mentorskog ugovora, poslodavac bi već za vrijeme školovanja usmjeravao studenta u sve poslovne procese u svojem poduzeću, pripremajući ga da po završetku školovanja samostalno preuzme posao za koji je već osposobljen. U takvim slučajevima, ako se nakon završetka školovanja ostvari suradnja između strana navedenih u mentorskom ugovoru, Grad Zagreb bi sudjelovao sa poticajima za prvih pet godina radnog staža.

DODATNO

Smanjiti broj mjesnih odbora/broj članova: u Zagrebu postoji previše mjesnih odbora, točnije njih 218, a neki od njih broje ukupno manje od 150 glasača (od kojih izborima pristupi njih 70ak, a izabire se 5 članova mjesnog odbora). U takvim mjesnim odborima pobjedu odnose liste koje su dobile manje od 40 glasova, a to je i količina s kojom stvaraju većinu. Realni je dojam da jedna obitelj iz nekoliko domaćinstava bez ikakvih problema sustavno može pobjeđivati na izborima, što generalno ne predstavlja volju birača. Osim toga, s obzirom da svi članovi dobivaju naknade, a tu je osim 218 mjesnih odbora sa 5, 7 ili više članova i 17 gradskih četvrti sa uglavnom 19 članova, potrebno je taj broj smanjiti zbog praktičnih i financijskih razloga, a posebno sada kada je zbog pandemije cijela Hrvatska, na čelu sa Zagrebom u krizi koja traje i pitanje je koliko dugo će trajati oporavak.