Lokacija Centra za gospodarenjem otpadom kao rješenje zbrinjavanja otpada na području cijele Republike Hrvatska prijedlog stranke Agrameri - nezavisna lista.

Lokacija Centra za gospodarenjem otpadom se nalazi u Sisačko moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, jugozapadno od Sisačke Posavine zvana Banovina u području pravokutnika mjesta Majske Poljane, Majski Trtnik, Donja Bačuga i Graberje. Prosječna visina je 300 metara i obuhvaća prostor 1803 m2. Navedenim područjem teče rijeka Maja.

Lokacija Centra za gospodarenjem otpadom je odabrana zbog dobrog geografskog položaja i potencijalno dobre povezanosti sa autocestom i željezničkom prugom. Lokacija je pogodna jer bi se na taj način osiguralo da se sve županije uključe u projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom. Trošak dovoza bi bio isplativ i osigurala bi se dovoljna količina energenta za Energanu na otpad.

Ovim prijedlogom obuhvatio bi se problem cijele RH vezan za mješoviti otpad. Gradovi, općine i županije RH ovim objedinjenim pristupom riješili bi problem kompletnog otpada.

Prijedlog lokacije mješovitog otpada na razini 25%, ostalo kroz sortirnice se razvrstava po načelu blizine za gradove i sela, te obuhvaća sve županije RH.

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

U sklopu centra bi bila Kompostana, Sortirnica građevinskog i glomaznog otpada, Spalionica kemijskog otpada, te Energana na otpad.

Djelatnost i poslove vezane za centar za gospodarenje otpadom obavlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice područne samouprave i jedinice lokalne samouprave.

Na slici Centar za gospodarenje otpadom

PODIZANJE INFRASTRUKTURE

Zastarjelu infrastrukturu na Lokaciji Centra za gospodarenje otpadom podizati sa ulaganjima koja su neophodna za kvalitetnu distribuciju mješovitog i razvrstanog otpada kao i izgradnja energane na otpad.

Udaljenost od Zagreba veći dio regije je na manjoj od 100 km gdje su loše ceste i slaba povezanost javnim prijevozom.

Aktivacijom željezničkog prijevoza mješovitog i razvrstanog otpada hrvatskih županija, ulaganjem u željezničke pruge ( željeznička pruga prolazi kroz Glinu nije u funkciji ), stavljanjem u funkciju podižemo željeznički prijevoz toga dijela Banovine na željenu razinu za prijevoz otpada i radnika, te dogradnjom željezničke pruge do objekata za gospodarenje otpadom i energane na otpad postigli smo početak razvijanja područja, koje je za sada u ovim uvjetima osuđeno na krah.

DEMOGRAFIJA LOKACIJE CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Demografski gledano, ovo je područje izrazito depopulacijsko i emigracijsko. Mala je gustoća naselja sa razvijenim lokalnim i centralnim funkcijama. Struktura naseljenosti ne pogoduje općem razvoju tog prostora, te potencijal rasta moguć je uz iznimnu infrastrukturnu i prostornu organizaciju sa centrističkim gospodarenjem otpadom.

Kako bi spriječili demografsku krizu kojoj prijeti izumiranje potrebno je omogućiti lokalnom stanovništvu prekvalifikaciju i znanja u području gospodarenja otpadom. Naime lokalno stanovništvo najčešće se bavilo poljoprivredom ili manjim obrtima što im je omogućavalo jednostavan život bez suvremenih društvenih potreba.

Trend gubitka stanovništva emigracijom koja se povećava uslijed potresa 2020.godine.

Prirodna promjena vezano za Banovinu je vrlo visok broj umrlih, što je rezultat visokog udjela starog stanovništva. Stopa mortaliteta iznosi 17,8%, što je osjetno više od hrvatskog prosjeka (11,6%). Stopa nataliteta iznosi (7,5%), dok je hrvatski prosjek (9,4%). Banovina gubi više stanovnika u odnosu na državni prosjek zbog visokog mortaliteta nego nešto nižeg nataliteta, koji nije rezultat niže razine fertiliteta, nego manji udio mladog stanovništva i žena u fertilnom razdoblju. Dobno-spolna struktura dobar je indikator demografske slike područja, najviše je muškaraca u dobi između 50 i 54 godine, dok je najviše žena u dobi između 70 i 74 godine. Ovo su podaci koji prikazuju demografsku katastrofu koja zahvaća Banovinu.

Dalje bi se osvrnuli na ekonomski sastav stanovništva. Podaci izvučeni iz Državnog zavoda za statistiku do 2011 .godine. Smatramo da su u današnjim okvirima brojke dodatno poražavajuće, jako je veliki broj ekonomski neaktivnog stanovništva što povećava pritisak na sustav socijalnog osiguranja. Do izražaja dolazi obujam odljeva iz radne dobi i starenju radne snage, a starija radna snaga teže je prilagodljiva tehnološkom napretku, ima nižu proizvodnost rada, nije dovoljno poduzetna, inovativna itd. Zastoj u gospodarskom rastu nedvojbeno se može dovesti u vezu sa starenjem populacije. Područja s visokim stupnjem demografskog starenja traži rješenja za obnovu biodinamičke snage. Politička opcija Agrameri - nezavisna lista smatra da kroz sustav gospodarenja otpadom i poreznih olakšica za mlade obitelji postići ćemo sprečavanje demografskog kraha i razvoj Banovine kao centrističkog mjesta za gospodarenje otpadom.

Obrazovanje i modernizacija društva

Potrebno je poticanje prvenstveno od strane državnih, lokalnih i regionalnih vlasti na dodatno obrazovanje o gospodarenju otpadom i ekološkoj proizvodnji, te pomoć pri realiziranju i distribuciji proizvoda na tržištu.

Modernizacijom društva i poticanja svijesti o gospodarenju otpadom zahtjevi su za višom razinom obrazovanja.

Razina obrazovanosti Banovine je ispod prosjeka RH, 4,6% stanovništva Banovine nema završen niti jedan razred osnovne škole, dok je prosjek države 1,7%, visokoobrazovanih 8,2%, dok je prosjek države dvostruko veći, 16,4%. Podaci izvučeni iz Državnog zavoda za statistiku do 2011.godine.

Temeljem navedenog prijedloga Lokacija Centra za gospodarenja otpadom za područje Banovine, došlo bi do stvaranja novih radnih mjesta te bi se na taj način poticati povratak iseljenika, ostanak stanovništva poglavito mladih i otvorenost za strane državljane.

Na slici prikaz moderne infrastrukture za energanu na otpad.

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Izgradnja i opremanje postrojenja za obradu biootpada - kompostana

Predviđamo za navedeno područje izgradnju postrojenja za obnavljanje otpadnih organskih tvari, odnosno iskorištavanje organskog dijela otpada kompostiranjem. Potrebna je izgradnja građevine sa svim pratećim sadržajima i nabava opreme nužne za vršenje procesa kompostiranja:

1. Bio - stroj sa dozirnim kranom za usitnjavanje krupnog zelenog otpada pogodnog za obradu i pripremu komposta za miješanje komponenti biorazgradivog otpada.

2. Stroj za prevrtanje hrpa kako bi se osigurali isti uvjeti za raspadanje cijele kompostirane hrpe.

3. Kompost sito za efikasno prosijavanje komposta.

4. Laboratorijska oprema za utvrđivanje vlažnosti i postotak truljenja bio mase.

5. Oprema za miješanje i doziranje za tehnološke vode.

6. Skladišni kontejner

Na slici prikaz kompostiranja

Izgradnjom i opremanjem postrojenja za biootpad ostvaruju se dodatni kapaciteti za recikliranje otpada i smanjenje količine biootpada odloženog na odlagališta.

Na slici prikaz pogona za obradu zelenog otpada

Reciklažno dvorište za Grad Zagreb preporuka po jedno za svaku gradsku četvrt.

Na slici reciklažno dvorište.

Na slici stroj Shredder (teška industrijska drobilica) za usitnjavanje otpada.

Dugoročno će imati pozitivne učinke na kvalitetu života stanovništva kroz nestanak ilegalnog biootpada, smanjenje odlaganja biootpada u miješani otpad i razvijanje svijesti stanovništva o načinu postupanja s otpadom. Utjecaj na svijest građana glede važnosti odvojenog prikupljanja otpada, recikliranja i ponovne uporabe.

Miješani komunalni otpad

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava, trgovina, industrije i ustanova koji je sastav sličan otpadu iz domaćinstava. Ukoliko pravilno i kvalitetno izdvojimo sve iskoristive sastojke iz otpada u ukupnoj masi miješani komunalni otpad može se svesti na 25%. Spremnici po volumenu koji će omogućiti 25% miješanog komunalnog otpada odvoziti će se ispred kućnih pragova, te će usluga biti besplatna.

Na slici prikaz odlagalište razgrađenog otpada.

Za sve one koji ne budu mogli ispunjavati uvjete razvrstavanja naplaćivati će se po volumenu odloženog miješanog komunalnog otpada.

Navedeno se dalje transportira kamionima i željeznicom na lokaciju Banovine.

Medicinski otpad

Medicinski otpad je otpad nastao prilikom pružanja njege, zaštite i očuvanja zdravlja ljudi i životinja, otpad nastao u istraživačkim djelatnostima i kod pružanja različitih usluga kod kojih se dolazi u kontakt s krvlju i izlučevinama ljudi i životinja.

Medicinski otpad bi podijelili na:

1. Opasni medicinski otpad koji se dijeli na:

• Infektivni otpad

• Oštri predmeti

• Stari lijekovi

• Kemijski otpad

• Citotoksični i citostatski otpad

• Amalgamski otpad iz stomatološke zaštite i

• Ostali opasni otpad

2. Neopasni medicinski je otpad koji nema opasna svojstva.

Skladištenje zaraznog medicinskog otpada smije trajati najdulje 15 dana na temperaturi do +8 C, a na temperaturi od +8 C do +15 C najdulje osam dana.

Mali proizvođači (manje od 200 kg) dužni su infektivni otpad odvojeno sakupljati u odgovarajuće spremnike na temperaturi do +8 C, te ga u roku od 30 dana predati ovlaštenoj firmi na obradu.

Veliki proizvođači imaju mogućnost uporabe sterilizatora otpada kojim na licu mjesta mogu obrađivati otpad. Uporaba sterilizatora omogućava jeftiniju cijenu obrade, smanjivanje troškova otpada te smanjivanje ekološkog otiska.

Skladištenje otpada mora se koristiti zasebni rashladni uređaj s naznakom infektivni otpad.

Odvoz i obrada otpada te evidentiranje tijeka otpada kroz propisanu dokumentaciju. Prilikom odvoza ambalaža mora biti nepropusna za tekućine, onemogućava ispadanje ili prolijevanje sadržaja. Onemogućiti neovlašteno otvaranje posuda i kontejnera pri daljnjem postupanju ili obrađivanju. Ambalaža koja se koristi višekratno su posude i kontejneri od metala i plastike koji omogućavaju adekvatno pranje i dezinfekciju. Omogućiti pristup vozilima za odvoz.

Infektivni otpad i oštri predmeti zbrinjavaju se u pećima za spaljivanje infektivnog otpada ili se obrađuju (drobljenje, mljevenje, dezinfekcija, sterilizacija) dovode se u stanje kad više nisu opasni za zdravlje, te se mogu reciklirati ili odlagati kao inertni komunalni otpad. (Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite-„Narodne novine“, broj 50/00).

Glomazni otpad

Glomazni otpad je predmet ili tvar koju je zbog volumena i mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Mogućnost predaje u reciklažna dvorišta, daljnja obrada.

Građevinski otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala.

Na slici prikaz obrade građevinskog otpada.

Odlaganjem u reciklažna dvorišta za građevni otpad obavlja se obrada (drobljenje) u korisnu sirovinu čime se smanjuje potreba za iskorištavanjem prirodnih resursa i smanjuje se količina odloženog otpada što pridonosi dužem vijeku korištenja postojećeg odlagališta otpada.

Izgradnjom reciklažnog dvorišta na Banovini omogućava se alternativno rješenje za postojeća reciklažna dvorišta.

GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

• Građenje građevine za gospodarenje otpadom je od interesa za RH

• Državni značaj: centar za gospodarenje otpadom, energana na otpad i odlagalište opasnog otpada

• Županijski značaj: odlagalište otpada (osim opasnog)

• Lokalni značaj: svaka građevina za gospodarenje otpadom osim navedenih

Obavezno planiranje lokacija prostorno-planskom dokumentacijom

Na slici prikaz goriva iz otpada.

• Kao sekundarno gorivo spaljivanje u termoelektranama

Mogući plasman:

• Sekundarno gorivo za industrijske energane

• Sekundarno gorivo u cementarama

• Gorivo za energane na otpad

Gorivo iz otpada (GIO) je prema Tehničkom odboru (TC343) Europskog odbora za normizaciju (CEN), „čvrsto gorivo dobiveno (obrađeno, homogenizirano i poboljšane kvalitete) iz neopasnog otpada, koje će se koristiti za dobivanje energije u postrojenjima za spaljivanje i ispunjava klasifikaciju i specifikaciju zahtjeva utvrđenim u normi CEN15359.

Termička obrada otpada su postupci spaljivanja, su-spaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva otpada.

Spaljivanje otpada je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanje otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem.

Postrojenja za termičku obradu otpada ili „energana na otpad“ je svaka nepokretna ili pokretna tehnička jedinica u kojoj se spaljuje otpad s iskorištavanjem topline proizvedene izgaranjem.

TERMIČKA OBRADA OTPADA

• stupanj izgaranja da se u šljaci i pepelu održava maseni sadržaj ukupnog organski vezanog ugljika (TOC) manjim od 3 % ili gubitak žarenjem manjim od 5 % računajući na suhu tvar.

• Temperatura plinova uz unutarnju stjenku komore za izgaranje najmanje 850 °C,

• Svi dimni plinovi moraju na temperaturi od 850 °C provesti najmanje 2 sekunde

• Svaka linija postrojenja za spaljivanje otpada mora biti opremljena najmanje jednim pomoćnim plamenikom

• Postrojenja za spaljivanje otpada moraju biti opremljena s automatskim sustavom za sprječavanje unosa otpada u ložište

• Ostaci iz pogona postrojenja za spaljivanje ili su- spaljivanje otpada moraju se obraditi i/ili uporabiti u samom postrojenju.

IZGRADNJA ENERGANE NA OTPAD

Na slici prikaz energane na otpad.

Na slici prikaz energane na otpad u Beču.

ANALIZA PREDNOSTI I NEDOSTATAKA TEHNOLOGIJA ZA OBRADU OTPADA - LOKACIJA CENTRA ZA GOSPODARENJEM OTPADOM

• UTJECAJ NA OKOLIŠ (zrak, vode, tlo, buka).

• TEHNIČKE KARAKTERISTIKE (najbolja raspoloživa tehnika, dokazana tehnologija, veličina postrojenja, količina ostatnog materijala, mogućnost plasmana dobivenih reciklata, količina izlaznih produkata za energetsko iskorištavanje, funkcionalnost postrojenja).

• EKONOMSKA ISPLATIVOST (troškovi izgradnje, operativni troškovi, troškovi zbrinjavanja izlaznih frakcija, mogući prihodi postrojenja i financijska održivost).

Način bodovanja pojedinih kriterija daje se u sklopu rezultata višekriterijske analize, a skupovi težinskih faktora po grupama određuje investitor.

Utjecaj na okoliš, tehničke karakteristike i ekonomski kriteriji predstavljaju temelj po kojima će se provoditi opcijska analiza, te vrednovati varijantna rješenja.